Lanišće

Lanišće je najveće naselje sjeverne Istre (Ćićarije) smješteno u podnožju planine Orljak (1106 m) na 548 metara nadmorske visine. Južno od naselja prostire se laniško polje u dužini 1 km i 500 m širine.

Lanišće je sjedište laniške općine, površinski najveće općine u Istri. Nekad je u njemu živijelo i preko 1000 stanovnika, a danas ih živi jedva stotinjak. Nakon više desetljeća iseljavanja i propadanja, taj proces je zaustavljen i kuće se obnavljaju.

Mjesto se nastoji obnoviti u svakom aspektu te se oživljavaju razne djelatnosti kako bi se u njega vratio život mladih ljudi, posebice zato jer se nalazi u ekološki sačuvanom ruralnom okruženju.

Home / Čitaonica / Povijest

Povijesni sadržaji

Povijest - Tekstovi

Lijepi su stari seoski običaji, šteta što se zaboravljaju, propadaju i nestaju zauvijek. Zadnjih desetljeća zaboravu je pridonijela nagla modernizacija, drukčiji način života, a posebno migracija iz sela u gradove. Teško je stare i tradicionalne običaje sa sela održati i sačuvati u gradu, jer se tu slijevaju ljudi iz različitih krajeva naše zemlje, pa čak i iz različitih država i pokrajina. Svi oni sa sobom donose mnoštvo običaja, ali po pričanjima i pripovjetkama, i kao takvi ti običaji izumiru.

Pusni dani bili su u Lanišću izuzetan događaj u cijeloj Istri. Na žalost, radi odlaska mladih, ostala su samo sjećanja i uspomene

Stara Laniška misa uvedena je u Lanišće krajem 19.stoljeća a uveo ju je župnik Josip Orbanić. On je došao u Lanišće 1870. godine i najvjerojatnije je uveo ovakav oblik pjevane liturgije 1884.godine. Pretpostavlja se da je nastala spajanjem dviju misa koje su nastale izvan područja Lanišća.

Stari župni ured u Lanišću prije je bio izgrađen na mjestu gdje su živjeli Krnjeli a gdje sada više nitko ne živi. Jedini poznati svećenici koji su uspjeli biti zabilježeni a da su živjeli u njemu su: Mate Žgambić, Mate Dubrović, Ivan Dukić te Jakov Marčelja.

Svakodnevno, svi smo mi svjesni da više ništa nije kao prije. No unatoč tome, možda ponekad nismo ni svijesni što je sve drukčije nego prije pedesetak ili stotinjak godina. Način života, jako se promijenio, razvoj tehnologije nam je uvelike olakšao svakodnevni život, no promijenilo se puno više toga. Kroz ovaj rad biti će prikazano, kako su naši stariji nekad posuđivali stvari, za što su sve bili kažnjavani, te kako su izgledale njihove radne knjižice, pisane divnim rukopis koji se danas rijetko može vidjeti.

Puno se toga oko ove kuće kroz povijest mijenjalo. Ostali su potpisi franjevačkog reda (nagađa se red Pavlina) koji su jedno vrijeme živjeli u njoj. Tih dokaza ima malo. Većinski su se to priče prenosile iz naraštaja u naraštaj, no nađen je i kamen u kojem su bili upisani potpisi franjevaca. Za sada ove su slutnje neopravdane, no ljudi svojim uporom traže dokaze da ih opravdaju.

Kada netko spomene riječ "bugarenje", odmah pomislimo na oblik pjevanja koji se zadržao na prostoru sjeverne Istre, tj.Ćićarije. Izraz "bugarenje" prvi su puta spomenuli Ivan Matetić Ronjgov i Slavko Zlatić. Sami Ćići nikada nisu i rijetko će za svoje starinsko pjevanje reći, da je to bugarenje. Oni kažu da će zakantat. Mnogi muzikolozi su zaobilazili bugarenje. Ono je do današnjih dana ostalo gotovo neistraženo, neobrađeno i neobjašnjeno.

Stara je crkva bila mala, jednostavna građevina. Pretpostavlja se da su staru crkvu izgradili 1609. Gašpar Marković i njegov sin Ivan. Od stare je crkve sačuvan jedino zvonik. Sadašnja župna crkva u Lanišću obnovljena je 2001.godine.

Povijest - Slike
Povijest - Audio sadržaji
Broj sadržaja: 14
Povijest - Video sadržaji
Povijest - Datoteke