Lanišće

Lanišće je najveće naselje sjeverne Istre (Ćićarije) smješteno u podnožju planine Orljak (1106 m) na 548 metara nadmorske visine. Južno od naselja prostire se laniško polje u dužini 1 km i 500 m širine.

Lanišće je sjedište laniške općine, površinski najveće općine u Istri. Nekad je u njemu živijelo i preko 1000 stanovnika, a danas ih živi jedva stotinjak. Nakon više desetljeća iseljavanja i propadanja, taj proces je zaustavljen i kuće se obnavljaju.

Mjesto se nastoji obnoviti u svakom aspektu te se oživljavaju razne djelatnosti kako bi se u njega vratio život mladih ljudi, posebice zato jer se nalazi u ekološki sačuvanom ruralnom okruženju.

Home / O čitaonici / Povijest

Povijest čitaonice

Podaci o čitaonici veoma su oskudni. "Naša sloga" u broju 20 od 14. svibnja 1908. donosi vijest da je 3. svibnja 1908. u Lanišću osnovana hrvatska čitaonica "Gorska Vila", prva na Buzetskom krasu. Na čelu pokretačkog odbora bio je Ivan Buždon (prema kazivanju starijh lanišćana "seoski župan“). Nakon izbora odbora čitaonice zanosni govor održao je g. Elner, župnik iz Bresta.

U članku se ističe "požrtvovnu braću Buzećane, koji su svojom vrlom "Sokolskom glazbom“ najviše doprinijeli, da je otvorenje čitaonice tako lijepo uspjelo. U pohode su došli "sokolovi i prvaci“ iz Roča, Lupoglava, Huma, Bresta, Račica,Sluma i Pazina.

Važnu ulogu u osnutku čitaonice imao je župnik u Lanišću, vlč. Josip Vrpka, koji je godinu dana ranije (1907.) potaknuo osnivanje i kasnije djelovanje "Tamburaškog zbora“.

Hrvatska čitaonica, bila je središte laniških narodnjaka koji su promicali ljubav prema rodu i hrvatskoj domovini, prema knjizi, hrvatskom jeziku i kulturi.

Djelovala je do iza I. Svjetskog rata, kada je pod talijanskom vlasti preimenovana u "Casa di lettura“. Pod tim nazivom ubrzo je prestala sa radom. Hrvatske knjige (pretežito izdanja Matice hrvatske iz nje su nestala). Prostori zgrade pretvoreni su u "Dopolavoro“. Kasnije, iza II. Svjetskog rata služila je kao skladište "zadrugara“, da bi kao društveno vlasništvo "svačije i ničije“ 1963. sasvim propala.

Treba zahvaliti pokojnom Matetu Žmaku koji je neumorno sakupljao povijesnu građu o Lanišću, pa je tako u svojim rukopisima zabilježio i osnivanje čitaonice u Lanišću.